Povišene vrijednosti:
Povišene vrijednosti razine urata u krvi javljaju se kod gihta, rijeđe kod povećanog unosa purina hranom, bubrežne insuficijencije, akutne i kronične bolesti bubrega, leukemije, limfoma, policitemije, psorijaze, posta, gladovanja, suviška laktata, Lesch-Nyhanov sindroma, policističnih bubrega, terapije diureticima i kemoterapije.

Snižene vrijednosti:
Snižene vrijednosti urata u krvi mogu nastati kao posljedica smanjene proizvodnje mokraćne kiseline kao što se javlja kod nasljedne ksantinurije, nasljednog nedostatka enzima purin-nukleozid-fosforilaze, defekta bubrežnih tubula te terapije alopurinolom.

Normalne razine u krvi:
Žene: 156-360 µmol/L
Muškarci: 210-432 µmol/L

Jedna od najčešćih komplikacija poremećaja metabolizma urata je giht.

Kada se udruže trajno visoke razine mokraćne kiseline u krvi (hiperuricemija) i taloženja kristala mononatrijevog urata u zglobovima i drugim dijelovima tijela, to dovodi do posljedičnog nastajanja gihta- bolesti koja se manifestira kao crven, osjetljiv, vruć i natečen zglob.Najčešće se javlja kao ponavljajući napad akutnog upalnog artritisa

Povišene razine mokraćne kiseline mogu izazvati taloženje kristala u bubrezima, što opet rezultira stvaranjem bubrežnih kamenaca i, posljedično dovodi do akutne urične nefropatije

Način prehrane također je jedan od faktora rizka za stvaranje gihta i izaziva ovu bolest čak u 12% slučajeva.Kada je prehrana uzrokom za stvaranje gihta to se odnosi na prekomjerno konzumiranje alkohola, zaslađenih napitaka bogatih fruktozom, prekomjernom upotrebom  mesa i prehrambenih namirnica iz mora.

Giht može nastati i kao posljedica genetske predispozicije, što je slučaj kod velikog broja oboljelih.

Giht se također javlja udruženo sa drugim zdravstvenim problemima, pa se često nalazi kod osoba sa hipertenzijom, kod pretilih osoba, kod osoba koje imaju poremećenu razinu  lipida u krvi, te kod osoba koje su otporne na inzulin. Na napade gihta dodatno utječu diuretici koji mogu da pogoršaju simptomatologiju.