BIOKEMIJSKE ANALIZE
KREATININ
KREATININ – uloga i značaj mjerenja – biokemija/analize krvi
Kreatinin nastaje spontanom, neenzimskom razgradnjom kreatina, koji u stanicama u obliku kreatin-fosfata služi kao rezervna energija.
Kreatin se sintetizira u jetri i u bubrezima i nakon sinteze prelazi u krv iz koje ga odmah preuzimaju stanice mišića i drugih tkiva. Prelazak kreatin-fosfata u kratin i obratno sastavni je dio metaboličkih procesa koji se zbivaju pri mišićnim kontrakcijama.
Prosječno, kod zdrave osobe od oko 70 kg ima oko 120g kreatina, od čega je 98% u mišićima, a oko 1.5% kreatina pretvori u kreatinin, tako da dnevno nastaje oko 1,8g kretinina, što svakako ovisi o mišićnoj masi , dobi i spolu.
Pokazatelj glomerularne filtracije bubrega je upravo ovaj parametar, jer porast koncentracije kreatinina u serumu pojavljuje se tek kada glomerularna filtracija padne na 60-40mL/min.
Indikacije za određivanje kreatinina u serumu su : pvi pregled bolesnih ali i zdravih osoba kao rutinska pretraga, patološki nalaz pri rutinskom pregledu mokraće, akutne i kronične bolesti bubrega, hemodijaliza, trudnoća, terapija lijekovima koji su potencijalno nefrotoksični, sepsa, stanje šoka itd.
Referentne vrijednosti:
Žene: 53-97 µmol/L
Muškarci:61-114 µmol/L
Djeca: 28-88 µmol/L
Kada je bubrežna funkcija uredna, dnevno izlučivanje kreatinina je konstantno tj. ne podliježe velikim oscilacijama.Koncentracija kretinina u serumu koristan je pokazatelj brzine glomerularne filtracije bubrega.
Povećane vrijednosti:
Nalaze se kreatinina kod smanjene bubrežne funkcije
Snižene vrijednosti:
Nalaze se rijetko, često kod starijih osoba ili kod osoba manje mišićne mase, i nemaju veliki klinički značaj.
Napomena: za mjerenje kreatinina uzima se uzorak venske krvi, u jutarnjem terminu kada je pacijent pripremljen za vađenje krvi-natašte, bez upotrebe hrane, pića ili lijekova.
Rezultat testa izdaje se isti dan.